Ključni zaključci SECW-a 2024.
SADRŽAJ
1. Uvođenje Mehanizma za prekograničnu prilagodbu emisija
Uvođenje Mehanizma za prekograničnu prilagodbu emisija ugljika (CBAM) na izvoz
električne energije i proizvoda u EU je bila jedna od ključnih tema Sarajevske
sedmice energije i klime – SECW 2024. Zaključeno je da u 2025. godini je neophodno
uspostaviti dijalog sa EU oko primjene CBAM-a na zemlje Zapadnog Balkana uvažavajući da
one imaju ugovore u sektoru energije sa EU, preko Energetske zajednice, kao i potpisane
Sporazume o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) kojima se reguliše slobodna trgovina, te da se
ne bi trebale tretirati kao “treće zemlje” u EU Direktivi koja reguliše CBAM. Istovremeno
raditi na ispunjavanju ključnih uslova kako bi se izbjegao CBAM za BiH, a to je, između
ostalog; uspostava tržišta električne energije, integracija sa tržištem EU i uspostava modela
za trgovinu emisijama stakleničkih gasova po uzoru na EU ETS sistem. Od krucijalne važnosti
je bilo prisustvo predstavnika EPBiH i HZHB koji su tom prilikom govorili o izazovima sa
kojima se susreću, kao i o konkretnim aktivnostima koje BiH treba poduzeti.
2. Razvoj i konceptualizaciju projekata energetskih zajednica,
Na SECW-u 2024 konstatovano je da u zemljama Zapadnog Balkana postoji veliki interes
jedinica lokalne samouprave, za razvoj i konceptualizaciju projekata energetskih zajednica,
odnosno građanske energije. Za ovo su stvoreni preduslovi kroz implementaciju Direktive
(EU) 2018/2001 u domaće zakonodavstvo. Naredni korak je donijeti podzakonske akte
kojima će se urediti procesi uspostave energetskih zajednica i mehanizmi poticaja. Značajnu
podršku u ovom procesu Bosni i Hercegovini pruža GIZ kroz CAET projekat. Pored podrške
GIZ-a, jedinicama lokalne samouprave je za razvoj ovih projekata neophodna bliža saradnja i
komunikacija, kao i dodatna podrška, viših nivoa vlasti svih zemalja u regionu. Koncepti
energetskih zajednica su jedan od modela za povećanje proizvodnje električne energije iz
obnovljivih izvora, a istovremeno i jedan od scenarija za smanjenje vršnih opterećenja na
mrežama i rasterećenje mreža, odnosno dekarbonizaciju distributivne proizvodnje.
3. Pravedna tranzicija
Pravedna tranzicija je također bila jedna od ključnih tema konferencije. Cilj je bio da se
potakne diskusija o tekućim aktivnostima, projektima, praksama i narednim koracima koje je
potrebno poduzeti u cilju postizanja pravedne tranzicijie, što se posebno odnosi na regione
bogate ugljem. U razgovoru sa stručnjacima, donosiocima odluka, predstavnicima privatnog i
javnog sektora, nevladinog sektora, razmotreni su izazovi sa kojima se susreću u svom radu,
te prijedlozi rješenja, kako bi neželjene posljedice zatvaranja rudnika i prestanka korištenja
fosilnih goriva bile svedene na minimum. Kroz panel diskusiju, predstavnici kompanije
Adriatic Metals BH zajedno sa ostalim panelistima, razmijenili su iskustva o aktuelnim
projektima koji doprinose pravednoj tranziciji, te je ukazano na razvojne šanse koje sa
sobom donosi proces tranzicije.
4. Uspostava berze električne energije
Uspostava berze električne energije i integracija trzišta električne energije u jedinstveno EU
tržište je jedan od prioriteta energetskog sektora Bosne i Hercegovine. BiH je jedina članica
Energetske zajednice koja nije uspostavila berzu električne energije, iako je neto izvoznik
električne energije. Ovo je prioritetan zadatak i tim prije što je jedan od uslova, koji treba
ispuniti da bi se izbjegle negativne posljedice uvođenja CBAM-a od strane EU. Neupitno je da
će funkcionalna berza ubrzati investiranje u obnovljive izvore energije, dok redizajnirano
tržište treba da donese sigurnost investitorima i zaštitu kupcima od velikih promjena cijena
električne energije. Zahvaljujući organizatoru panela, EU4ENERGY, konferenciji su
prisustovali i stručnjaci iz regiona koji su na konstruktivan način pojasnili zašto je važna
uspostava berze električne energije, te šta bi ona sa sobom donijela.
5. Izazovi integracije proizvodnih kapaciteta
Također, jedna od ključnih tema SECW-a bila je vezana za izazove integracije proizvodnih
kapaciteta na bazi obnovljivih izvora energije na elektroprenosne i distributivne mreže.
Istaknuto je da je elektroprenosnoj kompaniji u BiH za priključenje na prenosnu mrežu, kroz
zahtjeve za izdavanje prethodne elektroenergetske saglasnosti prijavljeno projekata ukupne
snage 16 TW, od čega 12 TW u FNE i 4 TW u VE. Veliki broj ovih projekata neće biti
realizovan, ali su postojeći prenosni kapaciteti nedostatni i za one projekte čija je realizacija
izvjesna. Potrebno je povećati kapacitete prenosnih i distributivnih mreža, razviti prenosne
mreže na područjima koja obiluju obnovljivim resursima (vjetar, sunce, hidropotencijal) i
uraditi rekonstrukciju postojećih mreža, koristeći nove (smart) tehnologije.
Također je istaknuta potreba povećanja interkonektivnih kapaciteta sa susjednim državama.
Zaključeno je da je za prevazilaženje navedenih izazova potrebno uključiti: stratege,
donosioce odluka na svim nivoima, planere, regulatore, operatore, investiture i stručnu i
naučnu javnost.
Osim predstavnika državnih institucija, učešće su uzeli i predstavnici investicionih banaka kao
što su EIB, EBRD i KfW.
6. Energijska efikasnost na prvom mjestu
U okviru panela”„Energijska efikasnost na prvom mjestu“ raspravljalo se o ključnim
pitanjima i izazovima u implementaciji mjera energijske efikasnosti u Bosni i Hercegovini.
Predstavnici MVTEO, FMPU, FMERI, MER RS, zahvaljujući organizatoru panela, UNDP, istakli
su važnost strateškog pristupa kako bi se postigli ciljevi održivog razvoja. U tom cilju
potrebno je: usvojiti sveobuhvatan strateški okvir, izmijeniti Zakon o energijskoj efikasnosti,
razviti sistemske i održive mehanizme finansiranja za projekte energijske efikasnosti,
prioritet treba biti implementacija osnovnih mjera energijske efikasnosti prije prelaska na
sofisticiranije tehnologije. Sektor zgradarstva prepoznat je kao prioritetan za postizanje
ciljeva energijske efikasnosti. Potrebno je raditi na edukaciji i informisanju javnosti o
mjerama energijske efikasnosti, dostignutim ciljevima i primjerima dobre prakse. Prepoznata
je važnost problematike energetskog siromaštva, koja zahtjeva posebnu pažnju u strateškom
planiranju. Potrebno je definisati i identificirati socijalno ugrožena domaćinstva i izraditi
socijalne kartone.