SECW 2024
Bilten dana: četvrtak, 26.9.2024.
Četvrti dan SECW-a bio je posvećen doajenu energetike ovih prostora i svijeta, vizionaru i izuzetnom čovjeku, Emeriku Blumu. Događanja su, u tu čast, prebačena u kompaniju Energoinvest, koja je ujedno i suorganizator Sarajevske sedmice energije i klime.
Četvrti dan SECW-a je otvorio Mirza Ustamujić, generalni direktor Energoinvest d.d. Sarajevo.
“Veoma mi je drago što smo domaćini ovog eminentnog događaja, gdje imamo priliku razgovarati o izazovima i prilikama u oblasti energije i klimatskih promjena, a također i da predstavimo aktivnosti koje će podržati našu viziju razvoja Energoinvesta. Ovom prilikom sa ponosom najavljujem da Energoinvest proširuje djelatnost u sektoru obnovljivih izvora energije i sa velikim entuzijazmom danas smo ozvaničili partnerstvo sa njemačkom Wattkraft Grupom potpisivanjem Strateškog sporazuma o saradnji”, kazao je Ustamujić.
PANEL XIV: EFIKASNE PRENOSNE I DISTRIBUTIVNE MREŽE KAO OKOSNICA ZELENE TRANZICIJE
Održan u sklopu SECW-a u Eneregoinvestu, ovaj panel je stavio fokus na ključnu ulogu prenosnih i distributivnih mreža u procesu zelene tranzicije. Moderator panela bio je Nermin Suljanović s Fakulteta elektrotehnike u Tuzli i Elektroinštituta Milan Vidmar iz Ljubljane. Uvodnu prezentaciju održao je Nicolas Heger, menadžer projekta “Zelena agenda: Dekarbonizacija elektroenergetskog sektora zemalja Zapadnog Balkana” iz GIZ-a, koji je naglasio važnost modernizacije energetskih mreža za efikasniji prijelaz na obnovljive izvore energije.
Panelisti su predstavili različite perspektive iz regije i EU.
- Elvisa Bećirović, Sektor za pristup mreži, upravljanje i mjerenje, Elektroprivreda BiH
- Mijo Sesar, Elektroprivreda HZHB
- Jurij Curk, Elektro Ljubljana
- Jagoda Lazetić, Elektroprivreda RS
- Milica Knežević, KfW
- Vladimir Joković, EIB
- Goran Kovačević, CEDIS
- Senad Osmović, Elektroprenos BiH
Diskusija je jasno pokazala da su modernizacija mreža i regionalna saradnja ključni za postizanje održive energetske budućnosti.
PANEL XV: VAŽNOST EFIKASNE UPOTREBE METEOROLOGIJE U ENERGETSKOJ TRANZICIJI
Panel je obradio ključnu temu uloge meteorologije u podršci energetskoj tranziciji. Moderator panela, koji je održao i uvodnu prezentaciju, bio je Bakir Krajinović, šef Odsjeka za istraživanje obnovljivih izvora energije iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda, zajedno s Emomalijem Mirzoevim, saradnikom na projektu Energetske sigurnosti iz OSCE-a. Oni su istaknuli kako precizne meteorološke informacije i predviđanja mogu pomoći energetskim kompanijama u optimizaciji rada obnovljivih izvora energije, poput vjetroelektrana i solarnih postrojenja.
Na panelu su učestvovali:
- Almir Bijedić, direktor Federalnog hidrometeorološkog zavoda
- Željko Mikulić, Elektroprivreda HZHB
- Muamer Bahto, Elektroprivreda BiH
- Emomali Mirzoev, OSCE
Panelisti su se složili da je upotreba naprednih meteoroloških podataka ključna za donošenje efikasnijih odluka u energetskom sektoru, smanjenje rizika i optimizaciju resursa, što je od velikog značaja za bržu i sigurniju tranziciju ka održivim izvorima energije.
Temu i zaključke panela je pripremio i uredio Bakir Krajinović, moderator:
držane su dvije uvodne prezentacija, prvu pod naslovom „Važnost efikasne upotrebe meteorologije u energetskoj tranziciji“ prezentovao je Bakir Krajinović, a drugu pod naslovom „Mitigating Climate Change Threats to Critical Energy Infrastructure“ prezentovao je gospodin Emomali Mirzoev.
Svi planirani učesnici Panela XV prisustvovali su diskusiji. Nakon najave moderatora i uvodnih riječi za panel diskusiju, otvorena je rasprava pitanjem za gospodina Almira Bijedića (Na koji način Federalni hidrometeorološki zavod doprinosi energetskoj tranziciji u Bosni i Hercegovini, šta se do sada uradilo i šta Zavod trenutno može ponuditi ovom sektoru?).
Gospodin Bijedić istakao je sljedeće: Zavod doprinosi prikupljanjem svih podataka iz domena meteorologije, hidrologije, životne sredine i seizmologije te time daje osnovu za izradu studija i elaborata, kao i to da se ti isti podaci koriste kao podloga za strateška planiranje u sektoru energetike. Također je važna uloga zavoda a time i doprinos kroz produkte odsjeka za prognozu vremena kroz sve produkte a posebno se to odnosu na upozorenja od opasnih meteoroloških nepogoda. Zaključio je da Zavod konstantno radi na unapređenju svojih produkata upravo da bude na usluzi energetskom sektoru i time unaprijedi i ubrza energetsku tranziciju u Bosni i Hercegovini.
Drugo pitanje postavljeno je gospodinu Muameru Bahti koji dolazi iz EP BH (Odakle meteorologija u elektroenergetici općenito i gdje se javlja potreba za korištenjem meteoroloških prognoza?)
Gospodin Bahto istakao je da meteorologija ima značajnu ulogu u izgradnji infrastrukture, planiranju i realizaciji planova proizvodnje, distribucije u smanjenju rizika od prirodnih nepogoda. Da je trenutno ovaj segment zanemaren, ali da postoji potreba da se meteorologija direktno uključi u ovaj sektor jer je od velikog interesa informacije iz ove oblasti interpretirane od strane stručnih ljudi iz oblasti meteorologije.
Treće pitanje postavljeno je gospodinu Željku Mikuliću koji dolazi iz EP HZHB (Kako vidite ulogu meteorološke službe u planiranju izgradnje elektrana iz obnovljivih izvora i koja su vaša iskustva po ovom pitanju?)
Gospodin Mikulić naveo je primjere za svaki tip iskorištavanja obnovljivih izvora koji su to podaci koji su ključni a koje prikuplja FHMZ. Također navo je i segment upravljanja vodnim resursima u sferi hidroelektrana na Neretvi te ulogu i značaj meteoroloških i hidroloških prognoza. Zaključio je da sve počinje i završava sa meteorologijom, tačnije da se u istraživanje resursa kreće sa analizom meteoroloških i hidroloških podataka, zatim da se proizvodi energija na osnovu prognoza, kao i distribucija energije do krajnjih korisnika, tako da hidrometeorološka služba po njegovom mišljenju ima mjesto u svim etapa od planiranja, izgradnje, proizvodnje do distribucije energije.
Četvrto pitanje postavljeno je gospodinu Mirzoevu is OSCE-a (U sklopu projektnih aktivnosti „Mitigation Climate Change Threats to Critical Energy Infrastructure“ šta sve koristite od hidrometeoroloških službi i koja su vaša očekivanja na tom polju, u kontekstu spremnosti tih službi da odgovore izazovu?)
Gospodin Mirzoev istakao je da je veliki izazov za provedbu projekta upravo nedostatak tehničkih i ljudskih kapaciteta hidrometeoroloških službi uključenih u projekat. Također je naveo da nedostatak historijskih podataka predstavlja prepreku.
Pohvalio je zalaganje hidrometeoroloških službi zbog veće uključenosti u donošenje odluka u energetskom sektoru. Vremenske prognoze postaju sve pouzdanije i dugoročnije, prikupljanje podataka radi se po standardima službe, dijeljenje tih podataka postaje uobičajena praksa integracija satelitskih i prizemnih mjerenja u globalne baze podataka sve je dostupnija.
Naveo je da projekat prati ta dostignuća i uz pomoć ARGON laboratorije i lokalnih hidrometeoroloških zavoda nastoji razviti klimatoloških model koji će imati rezultate na izuzetno niskoj rezoluciji što će biti od velike pomoći energetskom sektoru.
Druga serija pitanja otvorena je sa gospodinom Mikulićem (Prilikom planiranja proizvodnje koliko su važne prognoze vremena sa upozorenjima, kontinuiran monitoring atmosfere, kako vi vidite daljnji razvoj produkata nadležnih službi u smislu unapređenja planiranja u ovoj oblasti?)
Gospodin Mikulić istakao je da sve navedeno ima svoje mjesto i mora imati veću primjenu u sferi planiranja, proizvodnje i distribucije energije. Također, elaborirao je sve za posebne resurse, vjetar, sunce i vodu čime je detaljno opisao svaki postupak i svaki opciju kada je u pitanju meteorologija u ovoj oblasti. Zaključio je da mjerenja koja oni provode i produkti koje nudi FHMZ biće od izuzetne važnosti u budućnosti a posebno u kontekstu energetske tranzicije.
Šesto pitanje bilo je za gospodina Bahtu (Postoji li trenutna potreba za uslugama meteorologa na tržištu električne energije?)
Njegovo odgovor počeo je sa „Da, postoji i to velika potreba“ što je poslije i objasnio činjenicom da od vremenskih uslova uveliko zavisi proizvodnja energije iz obnovljivih izvora što se poslije odražava na trgovanje energijom. Zaključio je da se nada da će u skorijoj budućnosti biti više meteorologa koji će imati ulogu primjene informacija iz FHMZ u praksi EP.
Sedmo pitanje bilo je za gospodina Mirzoeva (Kako će projekat doprinijeti stabilnosti i sigurnosti cijele regije, te kako će ubrzati energetsku tranziciju?)
Cilj projekta je osigurati relevantne informacije i pouzdane produkte klimatskog modeliranja za potrebe planiranja. Tako da je cilj dobrim planovima osigurati sigurnost i stabilnost kako energetskog sektora tako i društva u globalu. Produkti klimatskog modeliranja moraju biti inkorporirani u planove kako bi planovi bili usklađeni sa očekivanim promjenama, a time osigurana lakša implementacija. Zaključio je da se nada da će rezultati modeliranja biti novi korak u saradnji FHMZ i EP u Bosni i Hercegovini a čime se ubrzava i energetska tranzicija te osigurava stabilnost i sigurnost cijele regije.
Posljednje pitanje rezervisano je za gospodina Bijedića (Kakvi su planovi Zavoda u narednih 10 godina, kako pratiti razvoj društva i osigurati mjesto FHMZ u sektoru energije?)
Nastaviti sa modernizacijom i opremanjem u segmentu unapređenja hidrometeorološkog monitoringa, povećanjem broja meteoroloških stanica. Također reorganizacija klimatskog servisa po ptrebama krajnjih korisnika baš kako je istaknuto na ovom skupu. Uvođenje novih načina monitoringa kao što su radarska mjerenja i novih produkata na bazi radarskih snimaka. Vrata FHMZ otvorena su za sve korisnike i partnere da se unaprijedi saradnja i da se osigura bolja budućnost te ubrza energetska tranzicija.
Nakon pitanja i odgovora može se zaključiti:
Uloga i značaj FHMZ u energetskom sektoru BiH nije na dovoljnom nivou te postoji i mjesto i potreba da se to unaprijedi što su istakli svi učesnici panela. Razvoj energetskog sektora mora pratiti i FHMZ te svoje produkte skrojiti prema potreba EP u Bosni i Hercegovini kako bi krajnji korsnici izvukli maksimum iz onoga što pripremi i u radi FHMZ. Klimatsko modeliranje nije uključeno u planske dokumente energetskog sektora, što su učesnici panela prepoznali i svojim odgovorima preporučili da se informacije o očekivanim promjenama klime moraju inkorporirati u planske dokumente energetskog sektora.
Uloga meteorološke službe u samom energetskom sektoru postaje sve veća i značajnija što ukazuje na nužnost prometne reakacije sa obje strane te se javlja potreba za više prilika kao što su susretni na Sarajevskoj sedmici klime i energije. Čime je zaključeno da je ideja ovog skupa odgovorila na potrebe našeg društva u smislu klimatskih promjena koje nose ozbiljne rizike za stabilnost i sigurnost u cijeloj regiji.
Panel je ispunio očekivanja i ponudio odgovore na ključna pitanja u ovoj oblasti.
PANEL XVI: KLIMATSKE AKCIJE I ODRŽIVO KORIŠTENJE BIOMASE U ENERGETSKE SVRHE
Panel o klimatskim akcijama i održivom korištenju biomase održan je kao važan dio SECW-a, pružajući uvid u izazove i mogućnosti vezane za upotrebu biomase u energetske svrhe. Moderator panela bio je Azrudin Husika s Mašinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dok je uvodnu prezentaciju održao Stratos Tavoulareas, savjetnik za energetiku Svjetske banke. Tavoulareas je govorio o globalnim iskustvima u korištenju biomase, njenim prednostima i izazovima u kontekstu smanjenja emisija stakleničkih gasova.
Anes Kazagić, v.d. Pomoćnik generalnog direktora za razvoj Elektroprivrede BiH, nadovezao se s lokalnim primjerima, objašnjavajući kako je biomasa jedan od ključnih elemenata u strategiji održive energije za BiH.
Panelisti su bili stručnjaci iz različitih institucija.
- Tamara Bajkuša Spahić, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i CCAC NFP
- Amina Omićević, UNDP
- Bojan Bogdanović, Evropska banka za obnovu i razvoj
- Stratos Tavoulareas, savjetnik za energetiku Svjetske banke
- Mersudin Avdibegović, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu
Oni su diskutovali o trenutnim praksama, zakonodavnom okviru i mogućnostima za unaprjeđenje upotrebe biomase u energetske svrhe, naglašavajući potrebu za efikasnim upravljanjem resursima i održivim praksama.
Zaključak panela bio je da biomasa, kao obnovljivi resurs, može igrati ključnu ulogu u klimatskim akcijama i smanjenju emisija, ali je potrebno kontinuirano raditi na edukaciji i razvoju infrastrukture za njeno efikasno korištenje.
Prof. Azrudin Husika, moderator, je pripremio zaključke panela XVI:
- U zemljama EU biomasa ima značajnu ulogu u procesu dekarbonizacije uz korištenje najnovijih tehnologija koje imaju visok stepen efikasnosti
- BiH ima velike potencijale za unapređenje efikasnosti korištenja u energijske svrhe; uz povećanje efikasnosti biomasa koja se danas koristi može da pokrije znatno veće finalne potrebe za energijom
- Korištenje biomase, pogotovo za proizvodnju električne energije je uslovljeno održivošću biomase kao resursa; tom se pitanju mora posvetiti dužna pažnja
- Prema Integrisanome energetskom i klimatskom planu biomasa ima značajnu ulogu u energetskoj sigurnosti BiH
- Biomasu treba kombinovati sa drugim izvorima energije, pogotovo kada je u pitanju grijanje, kao što su toplotne pumpe i solarni termalni kolektori
- Ukoliko se biomasa bude koristila na održiv način povećavat će se i ponori ugljen dioksida u BiH što je ključni faktor za postizanje klimatske neutralnosti; u tom kontekstu platforme za finansiranje pošumljavanja su posebno korisne; na taj način se omogućava i tzv. offset emisija za onaj dio emisija koji se drugim mjerama ne može još uvijek izbjeći
PANEL XVII: IZGRADNJA I IZAZOVI PRIKLJUČENJA SOLARNIH ELEKTRANA NA ELEKTROENERGETSKU MREŽU I UPRAVLJANJE BALANSIRANJEM
Sedamnaesti panel ovogodišnjeg SECW-a fokusirao se na ključne izazove i mogućnosti u vezi s priključenjem solarnih elektrana na elektroenergetsku mrežu, s posebnim naglaskom na upravljanje i balansiranje. Moderator panela bio je Amer Jerlagić, energetski stručnjak, dok je uvodnu prezentaciju održao prof. dr. Mustafa Musić s Elektrotehničkog fakulteta UNSA, objašnjavajući tehničke aspekte integracije solarne energije i njenu ulogu u energetskom miksu.
Diskusija je obuhvatila stručnjake iz različitih energetskih institucija. Džemo Borovina iz Elektroprivrede BiH govorio je o iskustvima i izazovima u priključenju solarnih elektrana na mrežu u Federaciji BiH, dok je Mile Međugorac iz Elektroprivrede HZHB istaknuo specifičnosti u radu njihove mreže.
Senad Aganović iz Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH osvrnuo se na regulatorne izazove, dok je Ali Damadžić iz nLogic Advisory, neovisne bh. konsultantske kuće, pružio širi kontekst o mogućnostima optimizacije upravljanja mrežom.
Zaključeno je da solarna energija ima ogroman potencijal u energetskoj tranziciji, ali da je neophodno unaprijediti mrežnu infrastrukturu, kao i pravne i regulatorne okvire kako bi se olakšalo njeno uključivanje u elektroenergetski sistem na održiv i efikasan način.
POTPISIVANJE STRATEŠKOG SPORAZUMA
Tokom SECW-a, Energoinvest d.d. i Wattkraft su potpisali važan strateški sporazum.
ZELENE ENERGIJE
Energoinvest potpisao strateški sporazum o saradnji sa njemačkom Wattkraft Grupom
Energoinvest d.d. Sarajevo, kao partner Sarajevske energetske i klimatske sedmice (SECW), danas je bio domaćin četvrtog dana ovog događaja, koji se održao pod sloganom “Dan Emerika Bluma”.
“Ova prirodna sinergija stvara snažno partnerstvo koje nam omogućava zajedničku implementaciju novih tehnologija, razmijenu iskustava i edukaciju naših inženjera, ali i značajan zajednički nastup, između ostalog, na tržištu Evropske unije gdje se Energoinvestu otvaraju prvenstveno tržišta Njemačke, Italije, Španije, Portugala, Belgije, Holandije, Luksemburga”, kazao je direktor Ustamujić.
Attila Der, direktor prodaje Wattkrafta za istočnu Evropu, izrazio je uzbuđenje zbog nove saradnje.
“Drago nam je da najavimo saradnju između Wattkrafta i Energoinvesta d.d., koja predstavlja značajan korak ka unapređenju obnovljive energije u Bosni i Hercegovini i okolnim regionima. Kao vodeći sistemski integrator za velike projekte solarne energije, Wattkraft je posvećen pružanju najsavremenije tehnologije i stručnosti, posebno u implementaciji PV modula i solarnih sistema, zahvaljujući svojoj dugoj istoriji i iskustvu u sektoru. Energoinvest donosi decenije regionalnog iskustva i inovacija. Zajedno se radujemo postizanju zajedničkog uspjeha i unapređenju energetske tranzicije, što će koristiti našim partnerima i zajednicama”, kazao je Der.
Cijelu vijest pročitajte OVDJE.
Posljednji, 5. dan 2. Sarajevske sedmice energije i klime će biti održan u Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH, koja je i nominalni organizator SECW-a.
