SECW ĆE PONUDITI RJEŠENJA ZA PRAVEDNU ENERGETSKU TRANZICIJU

U Sarajevu će se od 25. do 29. septembra 2023. Godine održati Sarajevska energetska i klimatska sedmica SECW. U fokusu ovog događaja je  pravedna tranzicija i dekarbonizacija energetskog sektora sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti i uspostave cirkularne ekonomije.  O SECW, ali i ključnim temama provedbe energetske tranzicije u BiH razgovarali smo sa Amrom Šurković, generalnom menadžericom SECW i prof. dr. Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručnjakom za energetsku tranziciju i članom Programskog odbora SECW.

Ovaj događaj organizira Privredna/Gospodarska komora Federacije Bosne i Hercegovine, pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine te Grada Sarajeva, u fokusu će imati pravednu tranziciju i dekarbonizaciju energetskog sektora sa ciljem postizanja klimatske neutralnosti i uspostave cirkularne ekonomije.

O SECW, ali i ključnim temama provedbe energetske tranzicije u BiH razgovarali smo sa Amrom Šurković, generalnom menadžericom SECW i prof. dr. Azrudinom Husikom, profesorom na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, stručnjakom za energetsku tranziciju i članom Programskog odbora SECW.

VIŠE OD 1.000 UČESNIKA

Sarajevska energetska i klimatska sedmica SECW međunarodni je događaj usmjeren na pravednu tranziciju energetskog sektora, uvažavajući klimatske ciljeve i dekarbonizaciju energetskog sektora u bih i regionu Zapadnog Balkana.

Bogato iskustvo i nasljeđe bh. energetike učinilo je da Bosna i Hercegovina bude i danas regionalni lider, a da bi tako i ostalo potrebno je nastaviti pratiti trendove u energetskom sektoru, donositi ponekad teške, ali ispravne odluke o budućnosti energetskog sektora, uvažavajući da je krajnji cilj dekarbonizacija energetskog sektora, odnosno, prestanak korištenja fosilnih goriva  do 2050. godine. Naročito uglja.

U okviru SECW, kroz prezentacije, diskusije, sastanke i sajmove, razgovarat će se o energetskim i klimatskih politikama, ciljevima i prilikama u oblasti energije i klime, energetskim sistemima budućnosti, inovativnim poslovnim modelima, izazovima i prilikama u cilju postizanja energetske sigurnosti i klimatske neutralnosti, cirkularnoj ekonomiji, poboljšanju kvaliteta zraka i zaštiti okoliša.

Događaj je važan, jer će se na jednom mjestu naći donosioci odluka na svim nivoima, a koje se tiču budućnosti energetike u regionu, stručnjaci koji savjetuju donosioce odluka i koji razvijaju strateški okvir, poduzetnici koji investiraju i otvaraju nova radna mjesta, kao i predstavnici nevladinog sektora koji se zalažu za transparentnost energetske tranzicije.

Dodatni značaj se ogleda u tome što po prvi put organizaciju događaja ovog nivoa vode domaće institucije”, predstavila nam je SECW Amra Šurković.

Prema njenim riječima, SECW bi trebao predstavljati putokaz za postizanje klimatske nautralnosti i dekarbonizacije energetskog sektora BiH do 2050. godine, te biti ključni događaj u regionu Zapadnog Balkana za sve djelatnike u energetskom sektoru.

“Tokom pet dana interaktivnih diskusija na najvišem nivou, očekuje se da će SECW okupiti više od 1.000 učesnika iz cijelog svijeta, uključujući visoke dužnosnike, predstavnike svih nivoa vlasti, ministre u oblasti energije, klime i okoliša, prostornog uređenja, saobraćaja, predstavnike institucija Evropske unije, Energetske zajednice, Svjetsko energetsko vijeće, proizvođače najmodernije opreme kao što su toplotne pumpe, solarne elektrane, vjetroelektrane itd. te akademsku zajednicu, stručnjake, poduzetnike, investitore, finansijere, nevladine organizacije, medije i ostale zainteresirane strane”, kaže Šurković.

Kako je uvodni dio SECW posvećen je pravednoj tranziciji, zanimalo nas je šta tačno znači pravedna tranzicija i šta njena provedba konkretno znači za privredi, naorčito rudnike, a šta za društvo u cjelini?

“Pravedna tranzicija znači prelazak sa korištenja fosilnih goriva na obnovljive izvore energije na socijalno osjetljiv način. To znači da se prilikom tranzicije, a što podrazumijeva postepeni prestanak korištenja fosilnih goriva, vodi računa o svim socijalnim grupama. U kontekstu BiH pravedna tranzicija se odnosi prvenstveno na regione koji zavise od eksploatacije uglja, gdje se u procesu tranzicije mora voditi računa da rudari, kao i zaposleni u djelatnostima koje su povezane sa eksploatacijom uglja, ne ostanu bez posla. U svijetu postoje uspješni primjeri pravedne tranzicije koja uključuje prekvalifikaciju radnika, otvaranje radnih mjesta u novim djelatnostima, izgradnju nove infrastrukture, korištenje lokalnih resursa za nove privredne aktivnosti na devastiranim rudničkim površinama, reformu sistema obrazovanja itd.

Provedba pravedne tranzicije za privredu BiH predstavlja usmjerenje za razvoj uz postizanje konkurentnosti na globalnom nivou. U procesu tranzicije potrebne su velike investicije u obnovljive izvore energije, energijsku efikasnost, izgradnju infrastrukture itd. Sve to predstavlja priliku, posebno za privatne kompanije za rast bez obzira kojom djelatnosti se bavili. Pravedna tranzicija nam omogućava da svi postanemo i proizvođači energije, a ne samo potrošači, što je do sada bio slučaj.

Za društvo u cjelini pravedna tranzicija znači nova radna mjesta koja su kvalitetnija u odnosu na radna mjesta u tradicionalnoj energetici te unapređenje stanja okoliša. U mnogim gradovima u BiH zrak je prekomjerno zagađen. Stanje se može znatno unaprijediti postepenim smanjenjem korištenja uglja uz ulaganja u energijsku efikasnost”, pojašnjava Šurković.

O energetskoj tranziciji u BiH se dugo govori, ali nas je zanimalo u kojoj fazi se tačno sada nalazi naša zemlja kada je u pitanju ovaj process.

“U zadnjih nekoliko godina vidljiv je napredak u energetskoj tranziciji u BiH. To je podstaknuto prije svega rastom cijena energije što je dovelo do konkurentnosti obnovljivih izvora energije, posebno kroz model tzv. prosumera te do isplativosti ulaganja u energijsku efikasnost. Rezultat toga je ubrzani rast instaliranih kapaciteta obnovljivih izvora energije, prije svega u solarnim elektranama. Samo u zadnje dvije godine izgrađeno je nekoliko puta više solarnih elektrana u BiH, nego što je u periodu do tada ukupno izgrađeno i to bez podsticaja od države. Hiljade MW u novim solarnim elektranama i vjetrolektranama je u fazi razvoja. Prema nekim podacima radi se o kapacitetima koji su skoro tri puta veći od ukupnih postojećih kapaciteta za proizvodnju električne energije u BiH. Naravno, neće se sve te elektrane izgraditi, neki će odustati zbog nemogućnosti osiguranja finasiranja, neki zbog nemogućnosti priključka na mrežu, a jedan dio zbog nemogućnosti dobijanja svih dozvola. Međutim, treba voditi računa i o balansiranju mreže. Zbog toga ne bi bilo moguće prihvatiti svu energiju iz tako velikog kapaciteta solarnih elektrana i vjetroelektrana. Da bi se ublažio ovaj problem treba podsticati izgradnju manjih solarnih elektrana na mjestu potrošnje električne energije tj. na krovovima fabrika i kuća”, ističe prof. dr. Husika.

Prema njegovim riječima potrebno je generalno uvesti mehanizme usmjeravanja tranzicije kroz tržišne mehanizme i regulatorni okvir. U tom segmentu se, također, dosta radi, ali rezultati još nisu vidljivi.

“Kapaciteti odgovornih za ova pitanja, kao što su ministarstva na svim nivoima vlasti, su veoma ograničeni, a regulatorni okvir koji trebamo usvojiti je veoma kompleksan. Ipak, u ovom segmentu se mora znatno brže raditi i reformirati čitav sistem što će omogućiti i primjenu novih modela poslovanja kao što su pružanje usluga energijom (tzv. ESCO), javno-privatno partnerstvo, prosumeri, zatim uvođenje sistema garancija porijekla energije itd.”, naglašava prof. dr. Husika.

KAKO POSTATI DIJELOM DOGAĐAJA SECW?

Zanimalo nas je na koji način se zainteresirani mogu uključiti SECW, petodnevni međunarodni događaj i biti dijelom ovog događaja.

“Svi, koji žele biti dio ove velike priče, predstaviti se, upoznati nove poslovne partnere, razmijeniti mišljenje sa učesnicima, mogu se uključiti kao pokrovitelj, sponzor, učesnik, izlagač, panelist, medijski partner. Tokom Konferencije organiziran je i izložbeni prostor, na kojem su već potvrdili svoje učešće, između ostalih i proizvođači savremenih energetskih tehnologija, kao što su proizvođači toplotnih pumpi, solarnih elektrana, električnih vozila.

Na web stranici www.secw.ba  se nalazi i više informacija o ovom događaju, kao i naši kontakt podaci. Preko web stranice SECW-a, također, je već sada moguće kupiti i kotizacije za sve dane. Osim toga informacije o SECW-u su dostupne i putem društvenih mreža”, kaže Šurković.

OZBILJNA BARIJERA

Za provođenje kompleksnog procesa kao što je energetska tranzicija potrebno je imati odgovarajuće materijalne, finansijske i ljudske kapacitete. A pravo pitanje je da li ih BiH u ovome trenutku ima.

 

“Kapaciteti za pravednu tranziciju energetske efikasnosti su ozbiljna barijera za bržu tranziciju. Tu se prije svega misli na ljudske kapacitete. Nedovoljan broj ljudi u nadležnim tijelima radi na ovim pitanjima. Uz kompleksno državno uređenje ovo je ozbiljan problem. Uz to, sistem obrazovanja se sporo mijenja, nemamo dovoljno kadrova za neka nova zanimanja. Osjeća se nedostatak kvalificiranog kadra za projektovanje i instaliranje toplotnih pumpi, solarnih elekrana itd.

 

Izvori finansiranja su dostupni, ali su oni uslovljeni komplikovanim i dugotrajnim procedurama dobijanja dozvola, ne samo za obnovljive izvore energije, nego i za energijsku efikasnost, izgradnju infrastrukture, naprimjer, postavljanje električnih punjača, izgradnja cjevovoda za daljinsko grijanje”, naglašava prof. dr. Husika.

“Kao što je prethodno rečeno, u zadnjih nekoliko godina se počelo i ozbiljno raditi na energetskoj tranziciji ,koja predsatvlja veliku privrednu i društvnu promjenu. Stoga, mora se dugo „pričati“ o njoj da bi se vidjeli rezultati na terenu. Energetska tranzicija nije samo izgradnja novih solarnih elektrana i vjetroelektrana, zbog toga ide sporo. Naravno, treba proces ubrzati, ali isto tako treba realno sagladati situaciju u BiH”, kaže prof. dr. Husika.

Svaka tranzicija zahtijeva i određena materijalna sredstva. U skladu sa tim, opravdano se postavlja pitanje da li u BiH postoje, barem, preliminarne procjene o tome koliko će BiH koštati energetska tranzicija i kako i na koji način finansirati ovaj process.

Prema preliminarnim procjenama datim u Integrisanom planu za energiju i klimu BiH u pravednu tranziciju je potrebno uložiti oko 14,5 -17 milijardi KM do 2030. za realizaciju NECP (Nacionalni energetski i klimatski plan). Međutim, ne treba to gledati kao trošak već kao ulaganja koja će otvoriti nova radna mjesta koja mogu vratiti barem jedan dio radnika koji je otišao iz BiH. To su ulaganja koja se vraćaju zbog čega će dobar dio doći iz privatnih kompanija kako domaćih tako i stranih”, ističe prof. dr. Husika.

Jedno od ključnih pitanja za realizaciju energetske tranzicije je pitanje spremnosti  bh. privrede i stanovništva za aktivno uključivanje u proces energetske tranzicije.

“Mala i srednja preduzeća su prilično spremna i jedan dio već radi na energetskoj tranziciji, jer im to tržište diktira. Podstaknute programima domaćih i stranih organizacija dobar dio malih i srednjih preduzeća radi na zamjeni fosilnih goriva, istaliranju solarne elektrane za vlastite potrebe i ulažu u mjere energijske efikasnosti. Međutim, u  medijima se nedovoljno govori o tome, tako da se stiče dojam da se ne radi na tome.

Što se tiče velikih preduzeća, u nekim indutrijama kao što je na pimjer cementna industrija ozbiljno se radi na energetskoj tranziciji, prelazi se na održivije izvore energije, priprema se na uvođenje naknada za emisije ugljen dioksida.

U sektoru elektroenergetike postoje, također, jasni planovi dekarbonizacije. Međutim u nekim drugim industrijama pomaci su znatno manji”, kaže prof. dr. Husika.

Preuzeto: Business Magazine

SECW 2024

SARAJEVO ENERGY AND CLIMATE WEEK 2024 – SEPTEMBER 23-27. 2024

SUBSCRIBE FOR LATEST UPDATES

Enter your email address to receive the latest updates & news from SECW. Also our subscribers are the first one to receive early-bird ticket offers.